Arheološko nalazište DESILO
U selo Bajovcima nalazi se ujezereni rukavac Hutova blata zvan DESILO s istoimenim izvorištem, u novijoj povijesti poznato kao arheološko nalazište. Starost arheoloških nalaza datira od početaka XIX stoljeća. Godine 1972. arheološka ekipa je u vodama Desila izronila veći količinu amfora i drevni monoksil, koje datiraju iz srednjeg vijeka. Novijim istraživanjima pronađeno je željezno koplje, brončana sjekira, fibula, udica iz prehistorijskog razdoblja i različiti fragmenti keramike, od grčke i rimskih amfora i lokalne prehistorijske keramike. Desilo je danas perspektivno arheološko nalazište, a raspon pronađenih artefekata ide od II. tisućljeća pr. Kr. pa do XI. stoljeća pr. Kr. Lokalitet je u fazi mirovanja, ali se pripremaju daljnja istraživanja u njihova turistička valorizacija.
Prva faza podvodnih arheoloških istraživanja 2007.godine
S obzirom na to da se i nakon rata učestalo ronilo na lokalitetu i pritom vadio arheološki materijal, u mjesecu ožujku 2007. poduzeto je prvo zaštitno arheološko istraživanje podvodnog dijela lokaliteta. Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodne suradnje. Podvodnim pregledom uočene su dvije veće skupine ulomaka amfora, drvene elemente koji su vjerovatno dijelovi konstrukcije plovila, koji su interpretirani iz vremena antike. Ispod sloja mulja i p i pijeska s antičkim materijalom, pronađeno je željezno listoliko koplje. Od koštanog materijala pronađena je poluobrađena životinjska kost. Nije neobična pojava sloja s prapovijesnim materijalom u ovom dijelu lokaliteta. U blizini, jugozapadno od izvora Desila, nalazi se uzvisina s ostacima prapovijesnog naselja, a ispod nje grobni humak s kosturnim ukopima.
Druga faza podvodnih arheoloških istraživanja 2007. godine
U studenom 2007. provedena je druga faza podvodnih arheoloških istraživanja lokaliteta Desilo. Označeni su drveni elementi pretpostavljenog antičkog plovila, ukupno dvadeset njih. Od antičkog materijala pronađen je velik broj novih ulomaka amfora , među kojima i tri oboda s pečatima proizvođača. Daljnjim istraživanjem kompaktnijeg sloja od pijeska i sitnog šljunka, pronađeni su ulomci prapovijesne keramike i prapovijesna brončana sjekira s zaliscima.
Treća faza podvodnih arheoloških istraživanja 2008. godine
U mjesecu ožujku 2008. provedena je treća faza istraživanja lokaliteta Desilo. U ovoj fazi istraživanja pronađeno je 370 predmeta, većinom ulomaka i čepova amfora, dok 34 predmeta pripadaju prapovijesnom sloju. Unutar sloja s antičkim materijalom pronađen je velik broj novih ulomaka amfora i 93 poklopca pločasto-kružnog oblika. Daljnjim istraživanjem u tom sloju počeli su se pojavljivati ulomci prapovijesne keramike i drugi prapovijesni predmeti kojim pripada igla s dijelom spirale brončane fibule, brončana udica, nekoliko mikrolita i jedna obrađena kost s umjetno izdubljeno rupom u sredini.
Plovna i kopnena trgovačka povezanost
Desilo se čini kao logičan punkt – luka preko koje je ova gradina komunicirala s emporijem u Naronu. Međutim, čini se da redovita trgovačka razmjena nije jedino za što su gospodari gradine na Kolojanju koristili ovu luku. Razloga je očito bilo i drugih. Jezero Desilo, svojim zanimljivim
položajem izdvojeno od centralne vodene mase Hutova blata i zavučeno između dvaju brda Pulica i Lopate, tvorilo je skrovitu luku koja je gospodarima s Kolojanja neosporno pružala zaštitu i pri gusarskim aktivnostima koje zasigurno u ovakvim uvjetima nisu izostajale. Dapače, u to vrijeme piraterija je česta te i službeno potvrđena aktivnost ilirskih zajednica na većem, posebno južnom dijelu istočnojadranske obale koju je, s obzirom na položaj, jednim dijelom sigurno i kontrolirala. Dominantan položaj i kontrola širokog prostora, posebno donje Neretve i njezine delte, potiče na promišljanje o važnosti gradine na Kolojanju kroz duži vremenski period, pa razumljivo i tijekom rimskih vojnih djelovanja posljednjih stoljeća prije Krista. Pritom se teško oteti dojmu da zbog takvog strateškog značaja nije činila važnu kariku u obrambenom sustavu, zapravo mostobranu uspostavljenom na donjoj Neretvi od Rimljana i njihovih saveznika Daorsa, na čijoj teritoriji se nalazila.
Izvor literature: vesna zmaić, igor miholjek: Podvodno arheološko istraživanje lokaliteta Desilo – Hutovo blato